# primer u kome predstavljamo recnike i radimo poredjenje izmedju recnika i nizova

# u vecini slucajeva, sintaksa za rad sa nizovima i recnicima je ista

niz = [1,2,3,4,5]

if 6 in niz: # pomocu `in` kljucne reci, mozemo proveriti da li je neka vrednost clan niza
    print("6 je u nizu")
else:
    print("6 nije u nizu")

ocene = { # za razliku od nizova, koje definisemo koriscenjem [] zagrada, za recnike koristimo {}
    "srpski": 5,
    "engleski": 2,
    "matematika": 4,
    "matematika": 5
}

print(ocene["srpski"])  # sintaksa za pristupanje elementima recnika je nalik na onu za pristupanje
                        # clanovima niza, samo sto u ovom slucaju umesto indeksa (tj. broja),
                        # koristimo kljuceve

print("ocena iz engleskog",ocene["engleski"]) # 2
ocene["engleski"] = 4   # za razliku od nizova kod kojis smo morali da koristimo append metodu, za
                        # dodavanje elemenata u recnik koristimo istu sintaksu kao i za pristupanje 
                        # elementima
print("ocena iz engleskog",ocene["engleski"]) # 4

if "fizicko" in ocene:  # kao sto primecujete, sintaksa za proveravanje da li je neka vrednost clan
                        # recnika, je potpuno ista kao i za proveravanje da li je neka vrednost clan
                        # niza
    print("ocena iz fizickog",ocene["fizicko"])
else:
    print("nema ocene iz fizickog")

print(ocene)
del ocene["engleski"]   # mozemo da uklonima neki par (kljuc, vrenost) iz recnika (kao i sa nizovima)
print(ocene)

# malo ozbiljniji primer u kojem su kljucevi recnika imena (tipa string), a vrednosti drugi recnici 
# koji predstavljaju neke ljude (ime, prezime, zanimanje, godiste, itd.)

petar = {
	"ime": "Petar",
	"prezime": "Petrovic",
	"zanimanje": "Moler",
	"godiste": 1950,
	"imena dece": ["Mika", "Zika"],
	"adresa": {
		"grad": "Beograd",
		"ulica": "Stolarska",
		"broj": 35
	}
}
marko = {
	"ime": "Marko",
	"prezime": "Markovic",
	"zanimanje": "Zidar",
	"godiste": 1990,
	"imena dece": ["Iva", "Ana"],
	"adresa": {
		"grad": "Beograd",
		"ulica": "Zidarska",
		"broj": 13
	}
}

adresar = { # mogli smo da ne pravimo posebne promenljive za ljude, vec da inicijalizujemo sve unutar
            # recnika direktno, a mozemo i da za neke ljude koristimo vec definisane promenljive a za
            # druge da ih definisemo direktno unutar recnika
    "Petar Petrovic": petar,
    "Marko Markovic": marko,
    "Ivan Ivanovic": {
        "ime": "Ivan",
        "prezime": "Ivanovic",
        "zanimanje": "TV voditelj",
        "godiste": 1975,
        "imena dece": [],
        "adresa": {
            "grad": "Beograd",
            "ulica": "Knjeginje Zorke",
            "broj": 25
        }
    },
}

print("Marko Markovic zivi u ulici: ",adresar["Marko Markovic"]["adresa"]["ulica"])

stevan = {
	"ime": "Stevan",
	"prezime": "Markovic",
	"zanimanje": "Fotograf",
	"godiste": 1970,
	"imena dece": ["Iva", "Ana"],
	"adresa": {
		"grad": "Novi Sad",
		"ulica": "Zidarska",
		"broj": 13
	}
}

adresar["Stevan Markovic"] = stevan # naravno mozemo dodati novu osobu u adresar (recnik)