90 lines
7.9 KiB
Markdown
90 lines
7.9 KiB
Markdown
---
|
|
title: Sastanak 2024-04-02
|
|
description: Zapisnik sa sastanka
|
|
published: true
|
|
date: 2024-04-02T10:33:58.132Z
|
|
tags:
|
|
editor: markdown
|
|
dateCreated: 2024-04-02T10:31:36.697Z
|
|
---
|
|
|
|
Odrzan u Drustvenom Centru Krov (Kraljice Marije 47, Beograd) 02.04.2024. u 20 casova.
|
|
|
|
Postoji 7 clanova glasackog tela: fram3d, stvn, anonionman, coja, il, eline, seraphi
|
|
|
|
Prisutno 4 clanova glasackog tela.
|
|
Prisutni clanovi: anonionman,coja,fram3d, seraphi
|
|
|
|
Tacke:
|
|
1. Ubacivanje novih clanova: vuk, bora
|
|
2. Konferecija
|
|
3. Glasanje kosenzusom
|
|
4. Anonimno glasanje
|
|
5. Oblikovanje statuta, odredjivanje korena svih principa Decentrale
|
|
6. Usvajanje zapisnika sa prethodnih sastanaka (zaboravljena tacka)
|
|
|
|
Diskusija i rezultati glasanja:
|
|
|
|
1. Ubacivanje novih clanova: vuk, bora
|
|
|
|
vuk 4/4 DA
|
|
bora 5/5 DA
|
|
|
|
Bilo je jos ljudi prisutno koji su razmisljali o pristupanju glasackom telu, ali zato sto su noviji ili nisu znali srpski jezik, se odlucili da ne pristupe. Hugo je takodje odbio da pristupi glasackom telu.
|
|
|
|
2. Konferencija
|
|
|
|
Konferencija bi trebalo da se odrzi, krajem ove ili pocetkom sledece godine.
|
|
Ne bi trebalo da bude vremenski blizu BalCCona niti za vreme ispitnog roka.
|
|
Lokacija ce verovatno biti Magacin.
|
|
Oko 60-70 ljudi moze komotno stati u Magacin za konferenciju.
|
|
|
|
Tema konferencije ne bi trebalo biti sajber bezbednost, jer nam deluje da privuce ljude koji predtsavljaju neslobodan softver ili kompanije. Tacna tema konferencije nije odlucena, ali pominjalo se open source software i decentralizacija, sa tim da bi trebalo naglasiti da nije za kriptovalute. Takodje se pominjalo da ne bi trebalo prihvatati tehnicka predavanja o neuronskim mrezama, osim ako nije neka ideoloska diskusija. Takodje se pominjalo da ne bi trebalo da bude samo tehnoloska u uzem smislu, nego i generalno drustvena.
|
|
|
|
Broj dana nije utvrdjen, mozda 1 ili 2, za neki vikend.
|
|
|
|
3. Glasanje kosenzusom
|
|
|
|
Venmo koji je predlozio ovu tacku nije bio na sastanku da iznese detaljnije svoj predlog.
|
|
|
|
Utvrdjeno je da smo protiv konsenzusa zbog iskustva sa malicioznim akterima u prethodnim organizacijama i nemogucnosti sistema kosenzusa to da resi.
|
|
|
|
4. Anonimno glasanje
|
|
|
|
Predlog je bio da bi mozda ljudi vise otvoreni za iskrenije glasanje ako bi se odvijalo anonimno. Moguci problem je da zbog drustvenog pristiska ljudi mozda ne zele javno da iznesu neku tacku ili glasaju iskreno. Sa obzirom da na forumu moze se anonimno predloziti tacka, ovo bi moglo mozda resiti oba problema.
|
|
|
|
Izrazila se zelja da bi ovi sastanci trebali da odaju ljudima samopouzdanje da mogu otvoreno da iznose svoje misljenje i slazemo se da bi to bilo najbolje.
|
|
Sa obzirom da ne vidimo mane ubacivanje anonimnog glasanja i iskustava iz drugih organizacija da nekada ljudima nije prijatno da iznesu neke tacke, smatramo da bi bilo korisno.
|
|
|
|
Metod kojim bi ovo postigli nije tacno utvrdjen, ali smatra se da bi trebalo biti. Inicijalna ideja je da se koriti papirici na kojima je prethodno napisano, "DA" i "NE" i da se svakom clanu na sastanku podeli jedan par sa kojim moze da glasa stavljajuci ga u "sesir" ili nesto sto sluzi da ih pomesa na slepo.
|
|
Najbolje bi bilo da te papire odstampamo prethodno i precizno isecemo u jednake papirice. bora i fram3d su se javili da ce ovo odstampati.
|
|
|
|
6/6 DA
|
|
|
|
5. Oblikovanje statuta, odredjivanje korena svih principa Decentrale
|
|
|
|
Venmo koji je predlozio ovu tacku nije bio na sastanku da iznese detaljnije svoj predlog. Postojala je briga da pogresno ne predstavimo ovu tacku, medjutim uvek mozemo naknadno opet pokrenuti ovu tacku, a sada mozemo diskutovati o onome sto smatramo najrelevantnijim na tu temu.
|
|
Iz konteksta i objave predloga na forumu zakljucili smo da se misli na utvrdjivanje principa iz kojeg prozilaze sva pravila iz statuta, da ne bi morali da nabrajamo sve organizacije sa kojima saradjujemo i sa kojima ne saradjujemo.A
|
|
Takodje treba se diskutovati o tome sta je saradnja, ali to nije tacno utvrdjeno, medjutim pomenulo se da i koriscenje tudjeg prostora moze se gledati kao donacija, jer je i sam prostor, kao i sve ostalo sada komodifikovano.
|
|
|
|
Pominjalo se da je bitno da nam statut stoji na sajtu ili negde kao ceo dokument, umesto samo u theardu na forumu.
|
|
|
|
Ovo je pokrenulo duzu i bitnu diskusiju sa vise prethodnih sastanaka o ne prihvatanju donacija od pravnih lica i doslo se do istog zakljucka i objasnili smo razloge pred novo prisutnim ljudima.
|
|
|
|
Ponovili smo razloge za finansiranje od pravnih lica kao sto su firme i neprofitnih organizacija i kako to utice na nezavistnost donesenja odluka Decentrale cak iako nije direktno uslovljeno. Pircalo se o tome kako prihvatanje donacija podrzumeva da te donacije trosimo na nesto i time se navikakvamo na to trosenje i postajemo zavisni od tih finansija za zakupljivanje prostora, servera itd. Dalja mogucnost da te finansije prestanu mogu da naprave jak pritisak da se donatori drze zadovoljnim, primeri ove situacije kod drugih organizacija je navedeno.
|
|
Pritisak moze biti veliki i ocigeldan, ali moze biti i mali i suptiniji oko sadrzaja neke radionice.
|
|
|
|
Diskutovalo se o anonimnosti donatora, medjutim ne moze se garanatovati da neki donator kasnije ne objavi da su oni donirali i time pocnu da vrse pritisak. Sa time zahtev da donacije budu anonimne nije dovoljan za odrzavanje nezavisnosti Decentrale.
|
|
|
|
Pricalo se o tome da zabrana donacije od pravnih lica nije dobra definicija jer nemamo problem sa organizacijama zbog njihovog legalnog statusa, nego je lak nacin za filter i lak korak ka decentralizaciji finansiranja jer pojedinci imaju manju finansijsku moc od pravnih lica. Medjutim problem postoji i kod mocnih pojedinaca koji mogu uticati istom merom i kao Decentrala trebalo bi da tezimo decentraizaciji finansiranja.
|
|
|
|
Pominjalo se i bitnost manjka licnog finansijskog interesa u organizaciji, jer stvara zavisnost od finansiranja za te pojedince i privlaci pojedince koji su tu zbog finansijskog interesa umesto iz ideoloskih razloga.
|
|
|
|
Pricalo se o razlici izmedju iznajmljivanja i posedovanja, da je znatan problem kod trosenja finansija na iznajmljivanje prostra, servera, placanje ljudima za neki posao. Dok trosenje finansija na kupovinu ovih stvari nam pomazeu nezavisnosti. Sto nam doprinosi kao mozda i bitniju stavku nego da li dolaze finansije od pravnih lica, nego da li nam taj novac stvara vecu zavisnost od donatora ili manju.
|
|
|
|
Pominjalo se o neophodnosti finasija za Decentralu i o brigama koje smo imali sa zakupljivanjem prostora da ne postanemo zavisini onda od finansija potrebnih za kiriju. Pominjalo se koliko je bitno da smo aktivni u vise prostora, ne samo u DC Krovu. Pomenulo se da je Decentrala fokusirana oko sirenja znanja i da to ne zahteva samo po sebi finasije, ali kada bi se bavili necim drugim kao pravljenje mesh mreze onda bi nam finansiranje bilo veci fokus.
|
|
|
|
Osnovni principi nisu utvrdjeni, ali pominjalo se da bi bilo korisno imati listu principa kao lista kroz koju se moze proci i oznaciti da li neka odluka ispunjava. Takodje se pricalo o tome da li neki principi trebaju da imaju prioritet nad drugim.
|
|
Pominjala se decenetralizacija, sirenje znanja i open source kao osnovni pricipi kao i proticljenje hirarhiji i jednakost u donosenju odluka. Konecepti decentralizacije, open source i sirenja znanja su donekle ekvivaletni, jer open soruce podrazumeva pravo na izucavanje koda i time je povezan sa sirenjem znanja, kao sto i promovise jednakost izmedju autora koda i korisnika, jer ne daje prednost autoru da vise utice na program koji korisnik koristi nego sam korisnik je u mogucnosti i time promovise decentralizaciju. Sa obzirom da je znanje moc, sirenje znanja promovise decentralizaciju i jednakost u moci izmedju pojedinaca.
|
|
|
|
Kada se diskutovalo o hirarhiji, pricalo se o tome da se to ne odnosi na apsktraktne kocepte kao centralizacija oko neke ideje, nego oko ljudi. Koherentnost oko neke ideje nije protiv principa Decentrale, ali centralizacija moci oko malog broja ljudi jeste. Ovo ukljucuje i izvor finansiranja, moc donosenja odluka i admisnistrairanje servera, ka cijoj decentralizaciji bi uvek trebali da tezimo. |