104 lines
3.0 KiB
Python
104 lines
3.0 KiB
Python
|
# primer u kome predstavljamo recnike i radimo poredjenje izmedju recnika i nizova
|
||
|
|
||
|
# u vecini slucajeva, sintaksa za rad sa nizovima i recnicima je ista
|
||
|
|
||
|
niz = [1,2,3,4,5]
|
||
|
|
||
|
if 6 in niz: # pomocu `in` kljucne reci, mozemo proveriti da li je neka vrednost clan niza
|
||
|
print("6 je u nizu")
|
||
|
else:
|
||
|
print("6 nije u nizu")
|
||
|
|
||
|
ocene = { # za razliku od nizova, koje definisemo koriscenjem [] zagrada, za recnike koristimo {}
|
||
|
"srpski": 5,
|
||
|
"engleski": 2,
|
||
|
"matematika": 4,
|
||
|
"matematika": 5
|
||
|
}
|
||
|
|
||
|
print(ocene["srpski"]) # sintaksa za pristupanje elementima recnika je nalik na onu za pristupanje
|
||
|
# clanovima niza, samo sto u ovom slucaju umesto indeksa (tj. broja),
|
||
|
# koristimo kljuceve
|
||
|
|
||
|
print("ocena iz engleskog",ocene["engleski"]) # 2
|
||
|
ocene["engleski"] = 4 # za razliku od nizova kod kojis smo morali da koristimo append metodu, za
|
||
|
# dodavanje elemenata u recnik koristimo istu sintaksu kao i za pristupanje
|
||
|
# elementima
|
||
|
print("ocena iz engleskog",ocene["engleski"]) # 4
|
||
|
|
||
|
if "fizicko" in ocene: # kao sto primecujete, sintaksa za proveravanje da li je neka vrednost clan
|
||
|
# recnika, je potpuno ista kao i za proveravanje da li je neka vrednost clan
|
||
|
# niza
|
||
|
print("ocena iz fizickog",ocene["fizicko"])
|
||
|
else:
|
||
|
print("nema ocene iz fizickog")
|
||
|
|
||
|
print(ocene)
|
||
|
del ocene["engleski"] # mozemo da uklonima neki par (kljuc, vrenost) iz recnika (kao i sa nizovima)
|
||
|
print(ocene)
|
||
|
|
||
|
# malo ozbiljniji primer u kojem su kljucevi recnika imena (tipa string), a vrednosti drugi recnici
|
||
|
# koji predstavljaju neke ljude (ime, prezime, zanimanje, godiste, itd.)
|
||
|
|
||
|
petar = {
|
||
|
"ime": "Petar",
|
||
|
"prezime": "Petrovic",
|
||
|
"zanimanje": "Moler",
|
||
|
"godiste": 1950,
|
||
|
"imena dece": ["Mika", "Zika"],
|
||
|
"adresa": {
|
||
|
"grad": "Beograd",
|
||
|
"ulica": "Stolarska",
|
||
|
"broj": 35
|
||
|
}
|
||
|
}
|
||
|
marko = {
|
||
|
"ime": "Marko",
|
||
|
"prezime": "Markovic",
|
||
|
"zanimanje": "Zidar",
|
||
|
"godiste": 1990,
|
||
|
"imena dece": ["Iva", "Ana"],
|
||
|
"adresa": {
|
||
|
"grad": "Beograd",
|
||
|
"ulica": "Zidarska",
|
||
|
"broj": 13
|
||
|
}
|
||
|
}
|
||
|
|
||
|
adresar = { # mogli smo da ne pravimo posebne promenljive za ljude, vec da inicijalizujemo sve unutar
|
||
|
# recnika direktno, a mozemo i da za neke ljude koristimo vec definisane promenljive a za
|
||
|
# druge da ih definisemo direktno unutar recnika
|
||
|
"Petar Petrovic": petar,
|
||
|
"Marko Markovic": marko,
|
||
|
"Ivan Ivanovic": {
|
||
|
"ime": "Ivan",
|
||
|
"prezime": "Ivanovic",
|
||
|
"zanimanje": "TV voditelj",
|
||
|
"godiste": 1975,
|
||
|
"imena dece": [],
|
||
|
"adresa": {
|
||
|
"grad": "Beograd",
|
||
|
"ulica": "Knjeginje Zorke",
|
||
|
"broj": 25
|
||
|
}
|
||
|
},
|
||
|
}
|
||
|
|
||
|
print("Marko Markovic zivi u ulici: ",adresar["Marko Markovic"]["adresa"]["ulica"])
|
||
|
|
||
|
stevan = {
|
||
|
"ime": "Stevan",
|
||
|
"prezime": "Markovic",
|
||
|
"zanimanje": "Fotograf",
|
||
|
"godiste": 1970,
|
||
|
"imena dece": ["Iva", "Ana"],
|
||
|
"adresa": {
|
||
|
"grad": "Novi Sad",
|
||
|
"ulica": "Zidarska",
|
||
|
"broj": 13
|
||
|
}
|
||
|
}
|
||
|
|
||
|
adresar["Stevan Markovic"] = stevan # naravno mozemo dodati novu osobu u adresar (recnik)
|
||
|
|